Zenzerović: Koja je veza napuhanog broja birača s gušenjem neposredne i posredne demokracije?
7. svibnja 2025.
Birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj su raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i u turističkim destinacijama statističke regije Jadranska Hrvatska. Broj birača prema izvješću Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Hoće li netko odgovarati zbog gušenja neposredne i posredne demokracije?
Registar birača po izbornim jedinicama
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 26. veljače 2025. godine raspravio je Izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine. Jedanaesti saziv Hrvatskoga sabora je na 4. sjednica 14 ožuka.2025. godine izglasao s ukupno nazočnih 128 zastupnika sa 77 za , 51 protiv i 0 suzdržan glasova Izvješće Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o broju birača upisanih u Registar birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine.
> Zenzerović: Zašto svi kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem?
Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor određena su područja koja obuhvaćaju ukupno 12 izbornih jedinica. U izbornim jedinicama od I. do X. zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a određuju se na temelju broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici. U XI. izbornoj jedinici zastupnike u Hrvatski sabor biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. U XII. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
Kako se određuje 10 izbornih jedinica?
U članku 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisana osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. S time da se njihov broj utvrđuje na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od ±5% od propisane osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Sukladno članku 15. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izborni sustav i registar birača, prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome tromjesečno obavještava Vladu Republike Hrvatske, a ako dođe do odstupanja u bilo kojoj izbornoj jedinici više od 5 % birača od propisane osnove, o tome bez odgode obavještava Vladu Republike Hrvatske.
Broj birača u registru i po izbornim jedinicama
Nadalje, sukladno članku 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.
Navedena izvješća dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine, i to na kraju I. i III. tromjesečja.
Na dan 30. rujna 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.624.375 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine zabilježena na području pete (-2,34%) i desete (2,23%) izborne jedinice.
Zaključno se navodi kako je tijekom razdoblja praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama (I. i III. tromjesečje 2024. godine) zabilježeno smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3.631.953 birača na kraju I. tromjesečja (na dan 31. ožujka 2024. godine) na ukupno 3.624.375 birača na kraju III. tromjesečja (na dan 30. rujna 2024. godine), pri čemu su sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenog raspona od ±5 posto od propisane osnove.
Osvrt na izvješće za I. tromjesečje
Na održanim izborima za Hrvatski sabor provedenim 16. I 17. travnja 2024. godine u deset općih izbornih jedinica prema izvješću DIP-a registrirano je ukupno 3,482.150 birača. Punoljetnih državljana 2021. godine popisano je 3.177.740. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je 304.410 birača više od popisanih državljana 2021. godine, a 31. ožujka 2024. godine bilo je prema Ministarstvu uprave i pravosuđa 454.213. Od popisa stanovništva 2021. godine do 31. 3. 2024. godine rođeno je 80.392, a umrlo je 136.763 stanovnika, uglavnom birača. Za to vrijeme postalo je punoljetno oko 81 tisuća birača.
> Rušenje mita: Desnica je uvjerljivo nadjačala ljevicu usprkos vrlo visokoj izlaznosti birača
Prema mojoj procjeni broj punoljetnih državljana 31. ožujka prošle godine iznosi oko 3,122.000 ili oko 56 tisuća manje od popisanih 2021. godine. V. izborna jedinica imala je 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.
Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica bi imala 13, VI. 15 zastupnika, a ostale po 14.
Zašto su svi kandidati za predsjednika RH i stranke šutjeli o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj?
Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica je razmjerno broju stanovnika trebala imati 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu bio 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom.
Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.
Zašto je sad 120 tisuća birača manje nego prošle godine?
Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave i pravosuđa od 8. travnja 2024. godine bilo je 3,511.086 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 120.867 manje od broja birača za I. tromjesečje prošle godine.
Na izborima za Hrvatski sabor bilo je prema Rješenju o zaključivanju Registra birača od 8. Travnja prošle godine ukupno 333.346 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine i to po županijama: Zagrebačka 25.902, Krapinsko-zagorska 4.029, Sisačko-moslavačka 14.799, Karlovačka 6.302, Varaždinska 8.024, Koprivničko-križevačka 5.094, Bjelovarsko-bilogorska 7.231, Primorsko-goranska 25.142, Ličko-senjska 3.796, Virovitičko-podravska 7.376, Požeško-slavonska 7.875, Brodsko-posavska 19.014, Zadarska 23.673, Osječko-baranjska 20.932, Šibensko-kninska 10.997, Vukovarsko-srijemska 19.798, Splitsko-dalmatinska 45.593, Istarska 18.262, Dubrovačko-neretvanska 10.212, Međimurska 7.866 i Grad Zagreb 42.069. Zašto je 8. travnja ove godine na izborima za Hrvatski sabor bilo 120.867 birača manje nego 31. ožujka pitam ministra uprave i pravosuđa Damira Habijana?
Tko će odgovarati?
Iz podataka o gradovima i općinama s devetsto do tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor i onih s više birača od popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor, kao i ostalih pdoataka slijedi zaključak da su birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i u turističkim destinacijama statističke regije Jadranska Hrvatska. Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine moralo se iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj brisati 269.516 birača. Broj birača prema izvješću Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva pa bi odgovorni morali kazneno odgovarati zbog udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne i posredne demokracije.
Osvrt na izvješće za III. tromjesečje o broju birača
Od popisa 2021. godine do 31. listopada prošle godine rođeno je 99.207, a umrlo je 165.757 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 66.550 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 102 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 31. listopada prošle godine bilo oko 3,112.000 punoljetnih državljana. U 2024. godini od 1. siječnja do 30. rujna je rođeno 26.749, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem izgubili 16.526 stanovnika. Broj birača je 30. rujna prošle godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967stanovnika.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Objava Zenzerović: Koja je veza napuhanog broja birača s gušenjem neposredne i posredne demokracije? pojavila se prvi puta na narod.hr.
Go to Source
Author: Narod.hr
