Kardinali položili prisegu: Uzvikom ‘Extra omnes’ počela konklava
7. svibnja 2025.
U 16.30 kardinali su ušli u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali poglavara Katoličke crkve i nasljednika pape Franje, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak. Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina. Prvi dim iz Sikstinske kapele bit će pušten u poslijepodnevnim satima, nakon što završi prvo glasanje. Bijeli dim znak je da je odabran novi papa, crn ako još nije.
Kardinali elektori, njih 133, prema Sikstinskoj kapeli krenuli su iz kapele sv. Pavla u 16.30, uz pjevanje Litanija svih svetih. Nakon pjevanja Veni Creator izrekli su prisegu za izbor Rimskog Prijestolnika, u skladu s odredbama Ordo Rituum Conclavis.
Nakon što su svi položili prisegu, majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzviknuo je “Extra omnes” (svi van) i zaključao vrata za sobom. Time je počela konklava.
Prvi dim iza 19 sati
Danas je na rasporedu jedno glasanje, a dim će iz Siktinske kapele, prema procjeni vatikanskog ureda za medije, izaći negdje između 19 i 19.30 sati.
Sutra su na rasporedu četiri glasanja. Nakon dva jutarnja glasanja dim će izaći oko podne, a nakon poslijepodnevnih oko 19 sati. Bude li papa izabran u prvom jutarnjem glasanju, bijeli dim pojavit će se oko 10.30 sati. Ako kardinali izaberu papu u prvom popodnevnom glasanju, svijet će to saznati oko 17.30.
Prije prisege i ulaska u konklavu kardinali će sudjelovati na jutarnjoj misi Pro eligendo Pontefice, odnosno “Za izbor pape”.
Pravila i postupci biranja pape: Uloga kardinala i sedisvakancija
Nakon usnuća pape Franje, na mnogo strana se moglo čuti priče ili pročitati tekstove o biranju poglavara Katoličke Crkve koji su često ostavljali dojam nedovoljnoga poznavanja propisa što ravnaju ovim pitanjem, a ponekada i nedobronamjernoga senzacionalizma. Stoga se učinilo razboritim javnosti ponuditi sažet prikaz crkvenoga zakonodavstva i dokumenata koji uređuju pitanje vrhovnoga vodstva Katoličke Crkve u vrijeme sedisvakancije i način biranja pape.
Foto: Fah
Kao prvo, rimskoga biskupa biraju kardinali koji na dan započete upražnjenosti rimske biskupske stolice nisu navršili 80 godina života. Stolica može ostati upražnjena smrću rimskoga biskupa, kojega se općenito naziva papa. Također može ostati upražnjena njegovim odreknućem od papinske službe.
To odreknuće, da bi bilo valjano, mora biti učinjeno slobodno i prema propisima crkvenoga zakona. Kako to propisuje kanon 332 § 2 „Zakonika kanonskoga prava“ koji je objavljen 1983. godine. I dok je u prošlosti služba rimskih biskupa najčešće prestajala njihovom smrću, nisu nepoznati slučajevi Petrovih nasljednika koji su se odrekli svoje službe. Posljednji put to se dogodilo 2013. godine u slučaju Benedikta XVI.
>Sve je spremno za početak konklave; doznajte detalje
Crkveni dokumenti o biranju pape
Način izbora pape kroz povijest se mijenjao, ali je dokinuta mogućnost da to bude aklamacijom ili nadahnućem i kompromisom, te je već višestoljetna praksa da ga biraju kardinali glasovanjem. Međutim, način, na koji će ga kardinali birati, više puta je u nekim detaljima dorađivan u skladu sa potrebama Crkve. Tako je npr. samo u 20. st. nekoliko puta ovo pitanje dodatno precizirano i regulirano posebnim papinskim dokumentima: Pio X. (1904. i 1908.), Pio XI. (1922. i 1935.), Pio XII. (1945.), Ivan XXIII. (1962.), Pavao VI. (1967., 1970. i 1975.).
Osim Zakonika kanonskoga prava (kann. 331-335, 349), važeći glavni dokument, kojim se regulira izbor rimskoga biskupa, je apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis. Njen podnaslov je: „O upražnjenosti Apostolske stolice i izboru rimskoga Prvosvećenika“. Objavio ju je Ivan Pavao II. 22. veljače 1996. Uz nju treba spomenuti i jedan vrlo kratak dokument Benedikta XVI.: Apostolsko pismo u obliku motuproprija De aliquibus mutationibus, objavljeno 11. lipnja 2007. Kao i motuproprij istoga pape De nonnulis mutationibus, objavljen 22. veljače 2013. A budući da će novi papa biti biran i stupiti na službu prema tim propisima, u nastavku ovoga teksta u skraćenom obliku su prikazane odredbe upravo ovih dokumenata.
Za početak valja napomenuti da odredbe apostolske konstitucije Universi Dominici Gregis glede načina izbora novoga pape moraju biti integralno poštivane. To vrijedi bez obzira na to kako je papinska stolica ostala upražnjena prije početka izbora – bilo smrću, bilo odreknućem prethodnoga pape.
Foto: Fah
Uloga kardinalskog zbora
Za vrijeme upražnjenosti rimske biskupske stolice Katoličkom crkvom upravlja kolegij kardinala. Međutim, kardinali nemaju nikakvu moć ili jurisdikciju u pitanjima koja su inače u isključivoj nadležnosti Vrhovnoga svećenika. Također, ne mogu mijenjati zakone koje su donijeli pape. Ne mogu ni na koji način odlučivati o pravima Apostolske stolice i rimske Crkve. Zadaća je kolegija kardinala brinuti se da budu uredno završavani redoviti i neodgodivi poslovi te da se pripravi sve što je potrebno za izbor novoga pape.
Za vrijeme upražnjene papinske stolice kardinali održavaju posebne i opće kongregacije. Općim kongregacijama predsjeda dekan kardinalskoga kolegija.
To je sada kardinal Giovanni Battista Re, koji u ovom času ima 91 godinu. Svaki sudionik tih kongregacija na početku mora položiti zakletvu. Zakletva se polaže stavljanjem ruke na Evanđelje. Sudionici obećavaju da će strogo poštovati sve odredbe konstitucije Universi Dominici Gregis i da će skrupulozno čuvati tajnu o svemu što na bilo koji način ima veze s izborom pape.
Kardinali odlučuju dan, sat i način na koji će tijelo pokojnoga pape biti preneseno u baziliku sv. Petra
Na jednoj od kongregacija, neposredno nakon papina preminuća, kardinali odlučuju dan, sat i način na koji će tijelo pokojnoga pape biti preneseno u baziliku sv. Petra. Tamo će biti izloženo vjernicima. Molitve za papu obavljaju se kroz devet dana nakon smrti. Osim ako postoje neki posebni razlozi, papa treba biti pokopan između četvrtoga i šestoga dana nakon smrti.
Ovi kardinali trebaju providjeti da za kardinale izbornike, koji trebaju stići u Rim radi izbora, bude pripravljeno mjesto za boravak u vatikanskom gostinjcu Domus Sanctae Marthae. Također, treba se pripremiti Sikstinska kapela u kojoj se obavlja izbor pape. Moraju se odobriti sredstva za trošak sprovoda i budući izbor, te pročitati dokumente ako je papa nešto ostavio za kardinalski kolegij.
Osim toga, pobrinut će se da bude poništen papin prsten i olovni pečat kojima se proviđaju apostolska pisma, rasporediti sobe za kardinale i odrediti dan i sat glasovanja. Trebaju odrediti i dvije crkvene osobe, jasnoga nauka, mudrosti i moralnog ugleda. One će kardinalima izreći dvije meditacije o problemima Crkve u datom trenutku i o izboru pape.
>Svi kardinali izbornici stigli u Vatikan, traju posljednje pripreme za konklavu
Prestaju skoro sve vikarne službe
S papinom smrću ili njegovim slobodnim odreknućem od službe „umiru“ također skoro sve vikarne (zamjeničke) službe. Tako svi predstojnici središnjih crkvenih ustanova u Rimu, kao npr. kardinal državni tajnik, kardinali prefekti dikasterija, nadbiskupi predsjednici kao i svi članovi rimskih ustanova prestaju sa službom čim papa umre ili se odrekne službe.
Međutim, neki ipak, radi konkretnih potreba Crkve i duhovnoga dobra vjernika, ostaju „živi“ do izbora novoga pape. To su kardinal kamerlengo, kardinal veliki pokorničar i njegovi službenici, kardinal vikar rimske biskupije, generalni vikar Grada Vatikana i kardinal arhiprezbiter vatikanske bazilike. Isto tako, neki zadržavaju službu, ali odgovaraju zboru kardinala. To su substitut Državnoga tajništva (neka vrsta ministra za unutrašnja pitanja), tajnik za odnose s državama (ministar vanjskih poslova), tajnici ustanova rimske kurije i djelitelj milostinje (elemosiniere). Uz ove, nastavlja se služba i ovlasti apostolskim nuncijima.
Foto: Fah
Kroz svo vrijeme upražnjene papinske stolice središnje crkvene ustanove, kao što su npr. dikasteriji i druge, ne mogu obavljati poslove koji se inače obavljaju dok je papa živ. Takvi poslovi obavljaju se nakon razgovora s papom (facto verbo cum Summo Pontifice) ili nakon audijencije kod pape (ex audientia Summi Pontifici). To znači da tijekom sedisvakancije te ustanove nemaju ovlasti za te aktivnosti. Kroz isto vrijeme sva papina civilna vlast, koja se tiče državne uprave Vatikana, pripada kardinalskom zboru. Taj zbor ne može donositi dekrete, osim u slučaju hitne potrebe, a takvi dekreti vrijede jedino za vrijeme sedisvakancije.
Foto: Fah
Procedura u slučaju smrti pape
Ako je papa umro, zadaća je kamerlenga (kardinal Kevin Joseph Farrell, koji sada ima 77 godina) službeno ustanoviti da je nastupila smrt pape. On će o tome izvijestiti kardinala vikara rimske biskupije. Kardinal vikar će zatim o tome posebnom priopćenju izvijestiti rimski puk. S druge strane, nakon što primi obavijest od kamerlenga, zadaća je kardinala dekana obavijestiti sve druge kardinale o papinoj smrti sazivajući ih na kongregaciju kolegija. Također, treba izvijestiti diplomatski zbor kod Svete Stolice i poglavare njihovih država.
Pokop pape se obično vrši u vatikanskoj bazilici ali poznati su slučajevi da su neki pape željeli da budu pokopani na nekom drugom mjestu. Tako je npr. sv. Pio X., koji je umro početkom 20. st., u skladu sa svojom željom, pokopan u Veneciji. Neki pape počivaju u drugim rimskim bazilikama, kao na primjer papa Franjo koji je pokopan u Bazilici Maria Maggiore.
Aktivno i pasivno pravo glasa
Pravo birati novoga papu imaju samo kardinali koji, u času kad je rimska biskupska stolica ostala upražnjena, nisu navršili 80 godina života. Broj kardinala izbornika ne smije prelaziti 120 (br. 33). Osim maksimalnoga broja kardinala izbornika, ovaj dokument također određuje da svi kardinali izbornici imaju i aktivno i pasivno pravo glasa. Ni jedan kardinal izbornik ne može biti isključen iz aktivnog i pasivnog prava biranja (br. 35).
Foto: Fah
U prijevodu na običan jezik to znači da svaki kardinal može birati i svaki može biti izabran, osim onoga kardinala koji bi odbio ući u Vatikan i čekati izbore. Također, kardinal koji bi kasnije, nakon što započne izbori, odbio ostati u Vatikanu kako bi obavio svoju zadaću, također ne bi mogao sudjelovati. Međutim, ako neki kardinal oboli te mora poći na liječenje izvan Vatikana, izbor se može nastaviti bez traženja njegova glasa. Ali ako se, nakon ozdravljenja, želi vratiti, mora biti ponovno uključen (br. 40).
>Kardinal Puljić: Važno je da novi Papa bude jasnih stavova vjere i morala
Napomena:
Na dan usnuća pape Franje bilo je čak 135 kardinala mlađih od 80 godina. To su izbornici za konklavu čiji je početak najavljen 7. svibnja 2025. No prema najavama, dvojica od njih su odustali od sudjelovanja u izboru pape, pa bi ih tako bilo 133.
„Višak“ u odnosu na propisani broj od 120 posljedica je imenovanja novih kardinala, koja je obavio papa Franjo. Broj onih koji su zbog dobi izlazili s popisa izbornika nije rastao proporcionalno.
Stoga neki smatraju kako je pokojni papa Franjo računao da će živjeti još godinu dana. Naime, već tijekom 2026. godine, samo zbog punjenja kanonske dobi, broj kardinala izbornika pao bi na 119.
Samo po sebi, u redovitim prilikama, nikakav problem ne predstavlja činjenica da potencijalnih izbornika ima više od 120. Njihov broj se stalno mijenja i to nije bio rijedak slučaj.
No problem nastaje onoga časa kad s „viškom“ izbornika treba sazvati konklavu. Ovo se, koliko mi je poznato, prvi put dogodilo.
Zbog toga će crkveni pravnici morati pomoći kardinalima naći rješenje za postojeće pitanje. Trebat će kanonski pomiriti: odredbu o maksimalnom broju od 120 izbornika, odredbu da su izbornici svi kardinali s manje od 80 godina, odredbu da nijedan od njih ne smije biti isključen iz aktivnog i pasivnog prava biranja te odredbu da su ništavni i nevažeći svi čini (br. 34) koji bi na bilo koji način namjerno pokušali promijeniti propise o izboru ili kolegiju izbornika.
S druge strane, postoji činjenica da će u konklavi biti njih 133. – Sudeći prema razmišljanjima među crkvenim pravnicima (dan pisanja ovoga komentara je 29. travnja 2025.), moguće je da će kolegij kardinala to pitanje riješiti motuproprijem.
Tada bi možda dokinuli gornju granicu broja izbornika, a da ne odrede novu.
Važno je znati, međutim, da kardinali izbornici nemaju obvezu birati isključivo nekoga između sebe, već mogu dati svoj glas također onomu tko je izvan kardinalskoga zbora (br. 83), ako ga smatraju prikladnim za uspješno i korisno predvođenje opće Crkve. Tako, što se zakona tiče, za papu može biti izabran svaki katolički vjernik koji je muškarac koji je sposoban prihvatiti izbor, uz uvjet da je prikladan za biskupsku službu.
Smještaj kardinala izbornika
Dokumentom iz 2013. godine određeno je (br. 37) da konklava mora započeti između petnaestog i dvadesetog dana od trenutka upražnjenosti Apostolske stolice s tim da kardinalski zbor može anticipirati početak konklave ako su prisutni svi kardinali izbornici. Za vrijeme izbora svi kardinali su smješteni u vatikanskom gostinjcu sv. Marte. Tu može biti smješten i npr. neki bolničar ako je potreban kojemu od kardinala. No od časa kad započnu poslovi oko izbora, prostori sv. Marte i Sikstinske kapele moraju biti zatvoreni što je briga kardinala kamerlenga.
Izbor novoga pape mora se odvijati u potpunoj i apsolutnoj slobodi izbornikâ i prostora, bez ikakva utjecaja izvana. Posebice, nitko se ne smije obraćati kardinalima dok ih se prevozi iz sv. Marte u Apostolsku palaču.
Foto: Fah
>Okružnica nadbiskupa Kutleše uoči izbora novoga pape
Uzdržavanje od komunikacije
A sami kardinali izbornici od časa kad započne proces izbora, pa sve dok se ovaj ne dogodi, trebaju se uzdržati od dopisivanja, telefonskih kontakata i drugih oblika komuniciranja s osobama koje ne pripadaju izbornom ambijentu. Jedino u iznimnim slučajevima posebna kongregacija kardinala može dopustiti takav kontakt nekom kardinalu, a bez takva odobrenja ni kardinal pokorničar, ni kardinal vikar Rima kao ni kardinal arhiprezbiter vatikanske bazilike ne mogu kontaktirati sa svojim uredima.
Na uslugu kardinalima mora biti nekoliko svećenika koji govore različite jezike radi ispovijedi kao i dva liječnika radi mogućih hitnih intervencija. Isto tako treba im biti na raspolaganju određen broj osoba koje će se brinuti o kuhinji i čišćenju. Sve te osobe moraju imati odobrenje kardinala kamerlenga i njegovih pomoćnika i svaka ta osoba, pred kardinalom kamerlengom ili pred osobom koju on ovlasti, mora položiti zakletvu da će čuvati apsolutnu tajnu glede svega što se izravno ili neizravno tiče izbora pape. Kunu se također da neće koristiti nikakav instrument koji može snimati na bilo koji od mogućih načina.
Mjesto biranja novog pape
Nakon što je pripravljeno sve za izbor novoga pape, petnaestoga dana nakon smrti ili odreknuća pape – a nikako poslije dvadesetoga dana – kardinali izbornici se okupljaju u vatikanskoj bazilici, ili na nekom drugom mjestu ako je potrebno, i sudjeluju u svečanom euharistijskom slavlju na kojemu mole za papu koji treba biti izabran (pro eligendo Papa). To slavlje treba biti obavljeno ujutro kako bi se poslije podne moglo nastaviti s poslovima.
A poslije podne kardinali izbornici se okupljaju u kapeli sv. Pavla u Apostolskoj Palači te u svečanoj procesiji, pjevajući Veni Creator (Dođi Duše Presveti), kreću u Sikstinsku kapelu. Ona je ekskluzivno i jedino mjesto gdje se obavlja izbor pape i gdje sve mora biti već pripravljeno za sam proces izbora. Posebice moraju biti obavljene stroge kontrole, također uz pomoć osoba koje su tehnički osposobljene, da u prostorima za izbor nisu zlonamjerno postavljena audiovizuelna sredstva snimanja ili prijenosa prema van.
Početak biranja
Smjestivši se u Sikstinsku kapelu, svi kardinali polažu zakletvu da će se vjerno i skrupulozno u procesu izbora ponašati u skladu s konstitucijom Universi Dominici Gregis. Kunu se da će svaki od njih, koji bude izabran, vjerno vršiti petrovsku službu u Crkvi, da će braniti duhovna i vremenita dobra Crkve, kao i njezinu slobodu.
Obećaju da će prema svima, klericima i laicima, čuvati tajnu o svemu što se na bilo koji način tiče izbora i o svemu što se bude događalo na mjestu izbora, da neće povrijediti ovu tajnu ni prije ni poslije izbora, osim u slučaju ako im za to sam papa dadne odobrenje, da ni u kojemu obliku neće dopusti miješanje nikakva vanjskoga svjetovnog autoriteta bilo kojega reda ili stupnja, kao ni bilo kojoj drugoj osobi ili grupi koji bi htjeli utjecati na izbor pape. A nakon što i posljednji kardinal položi zakletvu, papinski ceremonijar se oglašava s: Extra omnes! (Svi napolje!) te svi, koji ne sudjeluju u konklavi, u tom času moraju napustiti Sikstinsku kapelu.
>Donosimo 20 zanimljivih činjenica o izboru novog pape
Uloga kardinala dekana
Nakon što unaprijed određena crkvena osoba završi svoje izlaganje kardinalima, i ona napušta Sikstinsku kapelu zajedno s papinskim liturgijskim ceremonijarom. Zatim kardinali izbornici, nakon što završe molitvu koju izriču prema obredniku Ordo rituum conclavis, saslušaju kardinala dekana ili onoga tko ga zamjenjuje.
On pred kardinale iznosi prije svega pitanje može li se započeti s izborom, ili je potrebno još pojasniti dvojbe oko propisa i načina koje je odredila Konstitucija Universi Dominici Gregis, ali bez mogućnosti da bude dopušteno da neka od tih odredbi, koja se bitno odnosi na čine samog izbora, bude izmijenjena ili zamijenjena, pa taman ako bi se dogodila i jednoglasnost izbornika, i to pod kaznu ništetnosti samog izbora. A ako, prema sudu većine izbornika, ništa ne priječi da se započne s izborom, taj proces odmah započinje prema načinu koji je odredila Konstitucija.
Kazne za odavanje tajne
Propisi o čuvanju tajne glede podataka o izboru pape vrlo su strogi tako da u četiri slučaja za njihove eventualne prekršitelje predviđaju čak najstrožu moguću crkvenu kaznu: izopćenje latae sententiae. Odnosno automatsko izopćenje iz Crkve bez vođenja ikakva postupka. Tako sve osobe iz posluge upadaju u izopćenje samim izvršenim činom odavanja tajne o spisima, znakovima ili bilo kojoj drugoj stvari (br. 58).
Jednakom kaznom automatskog izopćenja iz Crkve bili bi udareni i kardinali izbornici koji bi birali vođeni razlogom simonije (br. 78). Isto bi vrijedilo za kardinale izbornike koji bi od bilo koje civilne instance prihvatili zahtjev da predlože veto ili tzv. exclusiva, tj. da unaprijed isključe jednog ili više izbornika (br. 80). Kazna pogađa i one koji bi paktiranjem, dogovaranjem ili obećanjem, ili na neki drugi način, prisilili da se dadne ili ne dadne glas nekome ili nekima (br. 81). Sve su te radnje teški prekršaji protiv slobode i čestitosti izbora.
Postupak biranja
Poslije polaganja zakletve slijedi meditacija koju će kardinalima u Sikstinskoj kapeli održati predviđena crkvena osoba, poslije čega se ta osoba kao i službeni papinski ceremonijar povlače iz kapele.
Kardinal kamerlengo i tri kardinala asistenta pro tempore su dužni bdjeti da ni na koji način ne bude povrijeđena diskrecija prostora u kojemu se događa izbor. Posebice su odgovorni da se ne bi dogodilo da u tim prostorijama bude postavljen kakav aparat za audiovizualni prijenos događanja. Sami kardinali ni na koji način ne smiju kontaktirati s nekim izvana, a kroz cijelo vrijeme trajanja izbora posebno im je zabranjeno primati dnevni ili periodični tisak bilo koje vrste. Jednako tako im je zabranjeno slušati bilo kakve radio programe i televizijske emisije.
Izbor novoga pape obavlja se jedino glasovanjem što znači da su svi drugi oblici, kao npr. aklamacija koja nije bila nepoznata u prošlosti, posvema isključeni. No, za valjanost izbora traži se da za jednoga kandidata glasuju najmanje dvije trećine prisutnih izbornika. A u slučaju da je broj izbornika takav da se ne može podijeliti na tri jednaka dijela, za valjanost izbora se zahtijeva jedan glas više od dvije trećine.
>Nitko kao Papa: Brojevi sa sprovoda dokazuju važnost vrhovnog poglavara, ali i cijele Katoličke Crkve
Tri faze biranja
Prva faza biranja pape naziva se predglasovanje (antescrutinium). Za vrijeme te faze priprave se i raspodijele glasački listići tako da svaki kardinal dobije dva ili tri. Zatim posljednji kardinal đakon, javno pred svima, „kockom“ izvlači imena trojice brojača glasova (scrutatores), trojice koji će prikupiti glasove bolesnih kardinala (infirmarii) i trojice revizora (recognitores). A ako se među njima izvuku imena kardinala koji, zbog bolesti ili drugoga razloga, nisu u mogućnosti obavljati te zadaće, umjesto njih se odmah izvlače imena onih koji nisu spriječeni. Prva trojica su brojači, druga trojica infirmarii a treća trojica revizori.
Glasački listić je pravokutan, a u njegovu gornjem dijelu piše: Eligo in Summum Pontificem (Biram za Vrhovnoga svećenika). U donjem dijelu mora biti ostavljen prostor za upis imena kandidata. Također, listić mora biti takav da se može previti na dvoje. Svaki izbornik mora osobno popuniti glasački listić isključivo tako da upisuje samo jedno ime čitko. No, ako je to ikako moguće, takvim rukopisom da ga se ne može prepoznati. Za vrijeme glasovanja kardinali su sami u Sikstinskoj kapeli. Nju, prije negoli kardinali počnu glasovati, napuštaju svi drugi. Za njima vrata zatvara posljednji kardinal đakon koji ta vrata otvara i zatvara kad je potrebno.
Predaja glasačkih listića
Druga faza, koja se naziva glasovanje (scrutinium), sastoji se od predaje glasačkih listića u posebnu kutiju, od miješanja i od brojanja listića i prebrojavanja glasova. Najprije svaki kardinal redom po precedenciji svoj glasački listić, previjajući ga na dvoje i držeći ga podignuta kako bi bio vidljiv, donosi na oltar pored kojega stoje brojači glasova. Tamo ga ubacuje u pripravljenu kutiju.
Pritom izgovara riječi: „Zazivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će me suditi, da je moj glas dat onome za kojega, po Bogu, smatram da treba biti izabran.“ Ako je neki kardinal tako nemoćan da zbog bolesti ne može sam doći i ubaciti svoj glasački listić, posljednji brojač glasova odlazi do toga kardinala koji tada polaže zakletvu i predaje listić brojaču. Brojač potom vidljivo nosi listić do oltara te ga, bez polaganja zakletve, ubacuje u kutiju.
Ako ima tako bolesnih kardinala da su morali ostati u svojim sobama, trojica zvanih infirmarii odlaze do svakoga od njih s kutijom koja na gornjoj strani ima rupu kroz koju može biti ubačen glasački listić. Brojači glasova, prije negoli infirmarii krenu, javno otvore ovu kutiju tako da izbornici mogu vidjeti da je prazna. Zatim je zatvore ključem a ključ polože na oltar.
Infirmarii nakon toga odlaze s dovoljno glasačkih listića, ovisno o broju bolesnih izbornika, do Domus Sanctae Marthae kod svakoga bolesnog kardinala. On uzima glasački listić, tajno glasuje, savija listić, izgovara zakletvu i ubacuje listić u kutiju. Ako je pak neki kardinal tako bolestan da ne može pisati, jedan od trojice infirmarii-a ili neki drugi kardinal izbornik, nakon što položi zakletvu o čuvanju tajne, obavlja sve operacije.
Nakon toga infirmarii vraćaju kutiju u Sikstinsku kapelu koju otvaraju brojači glasova i broje listiće. Nakon što se ustanovi da broj listića odgovara broju bolesnika, svi glasački listići se ubacuju u glavnu kutiju.
>Dr. Markić: Papa Franjo jasno je štitio pravo nerođenog djeteta na život, a podržao je i Referendum o braku
Brojanje glasova
Nakon što se svi izbornici izjasne na opisani način, prvi brojač glasova više puta promiješa glasačke listiće. Poslije toga posljednji brojač glasova broji listiće uzimajući ih jednoga po jednoga. Tako da su svima vidljivi i stavlja ih u novu posudu, koja je pripravljena i prazna. Broj glasačkih listića mora odgovarati broju izbornika. U protivnom se svi listići odmah spaljuju i započinje drugo glasovanje.
Ako broj listića odgovara broju izbornika, proces se nastavlja tako da prvi brojač glasova, provjerivši ime biranoga, listić prosljeđuje drugom brojaču. Drugi brojač također provjerava ime i potom ga prosljeđuje trećem brojaču glasova. Treći brojač glasno i razgovijetno čita ime biranoga kako bi ga svi izbornici mogli čuti i zabilježiti na pripravljenu papiru, dok ga i sam bilježi na posebnu papiru.
Nakon prebrojavanja brojači glasova zbrajaju glasove uz različita imena i bilježe ih na poseban list a glasačke listiće probadaju iglom tamo gdje piše: Eligo. Zatim, nižu listiće na poseban konac kako bi se lakše sačuvali. Na završetku čitanja imena, vrhovi konca se svežu u čvor i glasački listići se odlažu u posudu pored oltarske menze.
Postglasovanje
Treća faza glasovanja, koju se naziva postglasovanje (postscrutinium) sastoji se od brojanja glasova, kontrole glasova i paljenja glasačkih listića. Ako se ustanovi da nitko nije dobio dvije trećine glasova, izbor se ponavlja, a ako je netko dobio potreban dvotrećinski broj glasova, papa je izabran. No, u oba slučaja glasački listići još jednom moraju biti prebrojani i provjereni. To rade revizori koji još jednom moraju izbrojati glasačke listiće i pregledati zabilježbe brojača glasova da bi se ustanovilo da su oni točno obavili svoj posao. Ako je sve bilo u redu, brojači glasova spaljuju sve glasačke listiće, zajedno s listićima iz ponovljenog izbora, ako ga je bilo, ali uvijek prije negoli kardinali napuste Sikstinsku kapelu.
Svi kardinali moraju kamerlengu, ili jednom od trojice kardinala asistenata, zato da se s većom sigurnošću može sačuvati tajna, predati sve spise koje imaju kod sebe, a odnose se na ishod bilo kojega kruga glasovanja i ti se spisi spaljuju s glasačkim listićima. Potom kardinal kamerlengo mora sastaviti izvještaj, kojega trebaju odobriti i trojica kardinala asistenata, u kojemu će dati izjavu o ishodu glasovanja svakoga kruga. Taj izvještaj se dostavlja papi i biva čuvan u posebnom arhivu, zatvoren u zapečaćenu kuvertu, koju nitko ne smije otvoriti ako mu to izričito ne dopusti papa.
Sve što je određeno o odvijanju glasovanja, kardinali moraju (br. 73) marno održavati u svakom glasovanju, koja se moraju obavljati svakoga dana, ujutro i poslijepodne, nakon obreda ili molitava koje se vrše prema obredniku Ordo rituum conclavis.
>Pogledajte fotografije sa sprovoda pape Franje u Vatikanu
Ponovljeno biranje
Prema odredbi br. 74. konstitucije Universi Dominici Gregis, sve dok jedan kandidat ne dobije najmanje dvotrećinsku većinu, izbori se ponavljaju i obavljaju svaki dan dva puta prije podne i dva puta poslije podne kroz prva tri dana. No, u slučaju da ni nakon tri dana nitko nije izabran, izbori se prekidaju najviše na jedan dan koji treba iskoristiti za molitvenu pauzu, kao prigodu za međusobne razgovore izbornika i za jedan kratak duhovni nagovor koji drži kardinal koji je prvi u redu đakona.
Poslije toga izbor se nastavlja na isti način a prekida se ponovno zbog jednakih razloga, kao i u slučaju prvoga prekida, ali sada nakon sedam biranja ako nije izabran novi papa. Pauza traje jedan dan radi molitve i međusobnih razgovora te razmatranja koje drži kardinal koji je prvi u redu prezbitera. Nakon ove pauze slijedi novih sedam biranja pa, ako novi papa nije izabran, slijedi opet pauza za molitvu, razgovore i razmatranje koje sada drži kardinal koji je prvi u redu biskupa. Nakon toga, na isti način, osim ako u jednom od krugova papa bude izabran, slijedi novih sedam glasovanja.
Ako bi se dogodilo da ni nakon ovoga ne bi došlo do izbora pape, apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis (br. 75) u ovoj situaciji propisivala je sljedeće: Ako nakon spomenutih glasovanja nije izabran papa, kardinal kamerlengo poziva izbornike da se izjasne apsolutnom većinom glasova o načinu nastavka izbora te se izbor nastavlja onako kako kardinali izbornici odluče. Pa ipak, nije se moglo odstupiti od zahtjeva da se, za valjanost izbora, nakon toga bira ili prema apsolutnoj većini glasova ili biranjem između dvojice kandidata koji su imali najviše glasova u prethodnom krugu biranja od kojih jedan treba dobiti također samo apsolutnu većinu glasova. No ova odredba od 2007. godine nije više na snazi.
Papa Benedikt XVI. je spomenutim motuproprijem od 11. lipnja 2007. opozvao spomenutu odredbu iz br. 75 konstitucije Universi Dominici Gregis. Učinio je to na poticaj raznih uvaženih osoba da bude ponovno vraćena praksa, koja je ustaljena u tradiciji, da se papu valjano bira dvotrećinskom većinom.
Novi popis
Stoga novi propis glasi: „Ako glasovanja, naznačena u paragrafima 72, 73 i 74 spomenute Konstitucije, nisu donijela rezultat, neka bude jedan dan posvećen molitvi, razmišljanju i razgovoru. Zatim, u glasovanjima koja će uslijediti, zadržavajući redoslijed određen u broju 74 iste Konstitucije, pasivan glas imat će samo dva imena koja su dobila najviši broj glasova u prethodnom glasovanju. Neka se u tim glasovanjima ne napušta pravilo prema kojemu se za valjanost izbora zahtijeva kvalificirana većina glasova prisutnih kardinala. Taj propis nastoji osigurati ravnotežu između ustrajnosti u traženju konsenzusa i praktične potrebe da se izbor dovrši.“
U tim glasovanjima dvojica kardinala, koji imaju pasivan glas, nemaju aktivan glas.“ To pak konkretno znači da se biranje između dvojice kandidata. To je potvrđeno i dokumentom iz 2013. godine, nastavlja sve dok jedan od njih ne dobije dvije trećine glasova. Međutim, ako su to imena dvojice kardinala izbornika, njih dvojica ne mogu više glasovati.
U eventualnom slučaju da sve navedene odredbe ne bi bile poštovane, br. 76 iste Konstitucije određuje sljedeće. Ako se dogodi da se izbor pape obavi na neki drukčiji način od onoga koji je propisan Konstitucijom, ili ako ne bi bile održavane odredbe koje ona propisuje, izbor bi samim time bio ništetan i nevaljan. Za to ne bi bila potrebna nikakva izjava, a tako izabranoj osobi ne bi pripadalo nikakvo pravo.
>Stotine tisuća vjernika oprostile se od pape Franje koji je pokopan u Bazilici sv. Marije Velike
Prihvaćanje izbora i proglas
Kad netko bude izabran za papu, kardinal dekan kolegija, ili najstariji kardinal, pita izabranoga: „Prihvaćaš li svoj kanonski izbor za Vrhovnoga Svećenika?“ Kad dobije pristanak, pita ga: „Kako želiš biti zvan?“ te, nakon što čuje izabrano ime, službeno biva sastavljen dokument o prihvaćanju. Ako je izabrani već zaređen za biskupa, odmah postaje rimski biskup i papa a, ako izabrani još uvijek nije biskup, odmah mora biti zaređen za biskupa. Kad je sve uređeno, objavljuje se Rimu i svijetu bijelim dimom iz dimnjaka koji je vidljiv s trga sv. Petra, a svaki put nakon glasovanja, u kojemu papa nije izabran, iz istoga dimnjaka se pojavljuje crni dim.
Ovdje će biti zanimljivo podsjetiti da je posljednji izabrani papa, koji nije bio kardinal niti je u tom času imao ikakva svetoga reda, bio Leon VIII. (963.-965.). Papa Leon X. (1513.-1521.) zasada je posljednji koji je bio samo đakon u času izbora za papu. Grgur XVI. (1831.-1846.) je posljednji koji je u času izbora za papu bio samo svećenik, ali su obojica u času izbora već bili kardinali. Posljednji biskup, koji je izabran za papu a da nije bio kardinal, bio je Urban VI. (1378.-1387.), dotadašnji nadbiskup Barija. Ovo je važno znati radi podsjećanja da kardinali izbornici, također u sljedećoj konklavi, kao što je već spomenuto, mogu dati svoj glas nekomu tko nije kardinal. Ukoliko ga smatraju prikladnim za uspješno i korisno predvođenje opće Crkve.
Poslije kanonskoga izbora i prihvaćanja izbora sa strane novoga pape, svi kardinali redom pristupaju izabranome, već obučenome u bijeli papinski talar sa štolom oko vrata, i obećavaju mu poštovanje i poslušnost. Nakon toga prvi od kardinala đakona s lože vatikanske bazilike objavljuje okupljenom narodu: Habemus papam! (Imamo papu!). Zatim izgovara njegovo papinsko ime kao i krsno ime i prezime te se novi papa prvi put pojavljuje na istoj loži. On se obraća zatim okupljenom narodu i podjeljuje svoj prvi papinski blagoslov, piše Ika.
Objava Kardinali položili prisegu: Uzvikom ‘Extra omnes’ počela konklava pojavila se prvi puta na narod.hr.
Go to Source
Author: Narod.hr