Kardinalima koji biraju nasljednika pape Franje zadatak će biti lakši nego prethodnicima koji su bili izloženi spartanskim uvjetima ili čak bili zatvoreni toliko dugo da su neki umrli.
Golubica odlučuje
Godine 236. kršćanska zajednica u Rimu raspravljala je o potencijalnim kandidatima za papu kada je bijela golubica sletjela na glavu prolaznika, Fabijana. “Na to su svi, potaknuti božanskim nadahnućem, željno i svim srcem uzviknuli da je Fabijan dostojan”, pisao je Euzebije, crkveni povjesničar tog doba. Za Fabijana to nije bio naročit blagoslov, budući da je 14 godina kasnije skončao kao mučenik pod carem Decijem, koji je objavio zakon o progonu kršćana.
Podmićivanje velikih razmjera
U ranoj Crkvi pape su birali članovi klera i rimskog plemstva, a glasanje je bilo predmet širokog spletkarenja. Jedan od najzloglasnijih izbora bio je 532. godine, nakon smrti Bonifacija II., koji je uključivao “veliko podmićivanje kraljevskih dužnosnika i utjecajnih senatora”, prema P.G. Maxwell-Stuartu u “Kronici papa”.
Na kraju je izabran običan svećenik, Merkurije. Postao je prvi papa koji je promijenio ime i postao Ivan. Tek je 1059. godine Nikola II. dao kardinalima isključivo pravo birati pape.
Zatvorite ih
Ideja o zatvaranju kardinala kako bi se potaknulo brzo donošenje odluke započela je u 13. stoljeću. Riječ konklava dolazi od latinskog izraza koji znači “s ključem”. Godine 1241., kad se odugovlačilo s izborom, šef rimske vlade zaključao je kardinale u trošnu zgradu i odbio očistiti zahode ili osigurati liječnike onima koji su se razboljeli.
Prema Fredericu Baumgartneru u njegovom djelu “Iza zaključanih vrata: Povijest papinskih izbora”, kardinali su donijeli odluku tek nakon što je jedan od njih umro, a Rimljani zaprijetili da će iskopati njegovo tijelo pa će ono donositi odluke. Nakon 70 dana složili su se oko Goffreda Castiglionija, koji je postao Celestin IV.
Tri godine
Najduža konklava u povijesti trajala je gotovo tri godine nakon smrti Klementa IV. u studenom 1268., a održavala u papinskoj palači u Viterbu blizu Rima. Od kraja 1269. kardinali su dopustili da budu zaključani kako bi donijeti odluku, a do lipnja 1270. frustrirani mještani skinuli su krov u pokušaju da ubrzaju stvari. Vjerojatno ih je nadahnula dosjetka engleskog kardinala da bez krova Duh Sveti može nesmetano silaziti.
Teobaldo Visconti postao je papa Grgur X. u rujnu 1271.
Obroci
Tijekom samih izbora umrla su čak tri kardinala, a jedan je dao ostavku. Razlog zbog kojega su se izbori toliko odužili bio je u tome što su u kardinalskom kolegiju postojale sukobljene stranke, kako su bile otprilike jednake snage nastala je pat pozicija.
Izbor se održavao u gradu Viterbu, nedaleko od Rima, jer je postojao propis da izbori budu u onom gradu u kojem je prethodni papa umro.
Kao odgovor na kaos koji je doveo do njegova izbora, Grgur X. promijenio je pravila, zahtijevajući od kardinala da se sastanu u roku od 10 dana od papine smrti i naredio da im se hrana s vremenom smanji. Ako se odluka ne donese u roku od tri dana, obroci su se trebali smanjiti na samo jedno od dva tradicionalna talijanska glavna jela.
Nakon pet dana, smanjili bi im se samo na kruh, vodu i vino, prema knjizi Johna L. Allena “Konklava”. Kardinalima je također tijekom konklave bilo zabranjeno korištenje vlastitim prihodima.
Poljski kreveti
Konklave se već stoljećima održavaju u Apostolskoj palači, a od 1878. u njezinoj Sikstinskoj kapeli. Kardinali su u prošlosti spavali u Apostolskoj palači, s odjeljcima u kojima su bili postavljeni poljski ležajevi, a na deset je kardinala bila jedna kupaonica, prema Allenovoj “Konklavi”. Prozori su bili zatvoreni, a 1978., kada se konklava održala tijekom sparnog kolovoza, gotovo je došlo do pobune kardinala koji su zahtijevali da se otvore.
Ivan Pavao II., izabran te godine u listopadu, naredio je izgradnju pansiona Svete Marte vrijednog 20 milijuna dolara na vatikanskom posjedu, gdje je kao papa živio i Franjo i gdje sada borave kardinali. Ima više od 100 gostinjskih apartmana i dvadesetak jednokrevetnih soba. Ali i tamo su tijekom konklave prozori zatvoreni.
Bila je to druga konklava te godine. Na prvoj je izabran Albin Luciani, kada je postao Ivan Pavao I. 1978. godine. Prve su mi riječi bile “Neka vam Bog oprosti ono što ste učinili!” Umro je 33 dana kasnije.
Sve efikasnije konklave
Tehnički svaki kršteni muškarac može postati papa, ali posljednji koji prethodno nije bio kardinal bio je nadbiskup Barija, Bartolomeo Prignano, koji je postao Urban VI. 1378. godine. Najduža konklava u novije vrijeme bila je ona iz 1831. godine, na kojoj je Grgur XVI. izabran nakon više od 50 dana. Najduža u 20. stoljeću trajala je samo pet dana i 14 glasanja, kada je Pio XI. izabran 1922. godine.
Godine 2005. Benedikt XVI. izabran je za samo dva dana (četiri glasanja), a Franjo 2013. također za dva dana (pet glasanja).
Fenix-magazin/MD/Hina
The post GOLUBICE, POLJSKI KREVETI, SMRT I GLAD: Zanimljivi papinski izbori kroz stoljeća appeared first on Fenix Magazin.