Britanski i hrvatski pogled na ‘oslobođenje’ Zagreba: Nije vesela atmosfera; nije ni sloboda…
8. svibnja 2025.
„Danas je teško ukratko opisati svibanj 1945. u Zagrebu i ono što se u njemu događalo. Još je teže prikazati osjećaje njegovih stanovnika, podijeljenost njegova društva i neizvjesnost koja je nesumnjivo bila na ulicama. Što je zapravo nosila uspostava nove vlasti – bila je velika nepoznanica ondašnjim ljudima, a čini se i velika kontroverza današnjim naraštajima“, piše povjesničarka Martina Grahek Ravančić u svojoj knjizi „Narod će im suditi“ o Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača za Zagreb 1944.-1947. godine. Kako je zbilja izgledalo „oslobođenje Zagreba“?
> Koliko su katoličkog klera ubili partizani u ratu i poraću?
Čak je i pokojni Slavko Goldstein u svojoj knjizi „1941. Godina koja se vraća“ zapisao kako su pripadnici poraženih vojski bili svjesni kakva ih odmazda očekuje „jer su pobjednici bili ti koji su oduvijek pisali pravila“. Rat je bio gotov, no osim oslobođenja i radosti, nekima je donio patnju i bol, zapisao je Goldstein.
Dvije priče o ‘oslobođenju Zagreba’
Povjesničarka Grahek Ravančić donosi dva pogleda na “oslobođenje” Zagreba. Dolaze iz potpuno različitih izvora, a vrlo su podudarni. Jedan je britanski izvještaj o stanju u Zagrebu 14. svibnja 1945. godine, a drugi autobiografski zapis Stanka Lasića, književnog povjesničara i teoretičara koji život proveo predajući na Filozofskom fakultetu u Zagreb u vrijeme komunizma, te istraživao djela i život Miroslava Krleže. Mnogi ga opisuju kao “razočaranog komunista“. Svoju političku poziciju iz mladosti Lasić će kasnije u autobiografskim zapisima definirati kao poziciju “tjeskobnog skojevca”.
Možda će vas zanimati
Hrvatska
Kako su partizani ‘oslobađali’ zagrebačke bolnice? Smaknuto je gotovo pet tisuća ranjenika
6. travnja 2025. u 12:00
Partizani su po završetku Drugog svjetskog rata poubijali tisuće onih koje su smatrali „neprijateljima“.
Nijemci i partizani… podjednaka neugoda
Major Owen Reed, britanski obavještajac koji se 1945. zatekao u Hrvatskoj, navodi: „Teško je reći je li oslobođenje Zagreba popularno kod većine građana ili nije (…) možda je broj ljudi koji osjećaju olakšanje da su Nijemci otišli, jednak broju onih koji se ne osjećaju ugodno što su stigli partizani“. Dalje navodi da još nije bilo masovnih uhićenja, ali se čini da su neizbježna i da će ih biti mnogo, piše Grahek Ravančić. U skladu s time nestalo je početnog entuzijazma te se zapravo ne može očekivati vesela atmosfera jer, konačno, „ona to nije“.
> Dr. Harris: Ako želimo znati zašto su partizani ubili franjevce, trebamo krenuti od ove činjenice
Lasić: Poredak koji donosim nije nikakva Sloboda
Potom, Grahek Ravančić donosi svjedočanstvo jednog od sudionika vremena, koji se kretao u neposrednoj okolici Zagreba – Stanka Lasića (“Autobiografski zapisi”).
„Prvi put u ovoj suludoj tragediji u koju sam upao (…) osjetio sam, neobično intenzivno, gotovo lucidno, da sam i Ja zločinac, da poredak koji donosim nije nikakva Sloboda, nego nešto što nije daleko od ovoga što je ovdje trajalo pune četiri godine, naličje posve slično licu: samovolja, primitivizam, masovne likvidacije, noć koja guta, otima, razdire, vlast koja sudi bez suda, koja razdvaja (pokretom ruke), majku od djeteta. Red koji nije nikakva Pravda, nego tvrdoglava tupost i nemilosrdno uništavanje (…) više nisu Oni bili Zločin i Zlo, a ja Pravda i Dobro. Polovi su se međusobno sudarili otkrivajući opći Zločin i Zlo unutar kojega nisam vidio izlaza“.
Grahek Ravančić zaključuje: „Zanimljivo je koliko su ova dva teksta podudarna, iako su im izvori, podrijetlo i namjena sasvim različiti. Iako se svjedočanstvima može osporiti subjektivnost i eventualna „naknadna pamet“, ovi redovi svjedoče o podvojenosti jednog vremena u kojem ni jedna strana zasigurno nije mogla imati čistu savjest“.
> Grad Zagreb opet će biti pokrovitelj Trnjanskim kresovima
Objava Britanski i hrvatski pogled na ‘oslobođenje’ Zagreba: Nije vesela atmosfera; nije ni sloboda… pojavila se prvi puta na narod.hr.
Go to Source
Author: Narod.hr