Geostrateški važna, ali s demokracijom pod ključem: Što se događa u Rumunjskoj?

Geostrateški važna, ali s demokracijom pod ključem: Što se događa u Rumunjskoj?

7. svibnja 2025.

Desničar George Simion vodi u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, pokazale su izlazne ankete. Nijedan kandidat nije osvojio apsolutnu većinu pa će se novi predsjednik odlučiti u drugom krugu. Rumunjska je u nedjelju ponovno izašla na izbore nakon što su poništeni rezultati izbora održanih u studenom 2024. Stoga je važno pojasniti što se to događa u Rumunjskoj.
Važnost Rumunjske
Rumunjska danas zauzima jedno od ključnih mjesta u sigurnosnoj arhitekturi NATO-a. Nakon ulaska u Savez 2004. godine, njezina važnost je znatno porasla, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine. Na teritoriju Rumunjske nalaze se ključni vojni objekti. Kao zemlja koja dijeli granicu s Ukrajinom i Moldavijom te ima izravan izlaz na Crno more, postala je nezaobilazan faktor u planiranju obrane istočnog krila Saveza. Iako ima stabilnu geopolitičku poziciju unutar NATO-a, istovremeno se suočava s krizom demokracije.
Uoči izbora 2024., Ustavno vijeće eliminiralo je kandidaturu konzervativnog europarlamentarca Georgescua, poznatog po kritici Bruxellesa i NATO-a.  Iako se pozivalo na administrativne razloge, mnogi smatraju da je riječ o politički motiviranom potezu koji pokazuje kako se institucije koriste za isključivanje nepoćudnih kandidata izvan okvira prihvatljivih Bruxellesu i Washingtonu. Zbog geostrateškog položaja Rumunjske, stavovi Georgescua dovodili su europsku sigurnost u pitanje, stoga je njegovo isključenje iz predsjedničke utrke protumačeno kao pokušaj da se očuva politička stabilnost i spriječi slabljenje NATO-ove pozicije na istočnom krilu.
S druge pak strane ono je pokazalo nesposobnost Bruxellesa i SAD-a da se demokratski suoče s političkim alternativama koje izlaze izvan dominantnog narativa. Umjesto otvorene rasprave i argumentirane političke borbe, posegnulo se za institucionalnim isključenjem, što dodatno potkopava povjerenje građana u legitimnost sustava.
>Preokret u Rumunjskoj: Žalbeni sud poništio odluku Ustavnog suda kojom su poništeni izbori
Slučaj Rumunjske nije izoliran. U Njemačkoj se radi na političkom isključivanju AfD-a, Mađarska se zbog svoje nacionalne politike suočava sa sve većim pritiskom EU-a, dok je u Francuskoj slučaj Marine Le Pen pokazao potpuni poraz demokracije i pravosudnog sustava.
>Selektivne presude francuskog suda: Zašto je Le Pen osuđena, a Legarde ne?
Rumunjska – zemlja s 19 milijuna stanovnika
Prema podacima Svjetske banke (World Bank, 2023.), Rumunjska danas broji nešto više od 19 milijuna stanovnika, što je značajan pad u odnosu na gotovo 23 milijuna koliko ih je bilo početkom 1990-ih. Tijekom proteklih tridesetak godina zemlja je izgubila gotovo 4 milijuna ljudi, a glavni uzrok tome je masovno iseljavanje, osobito u zemlje zapadne i južne Europe poput Italije, Španjolske, Njemačke i Velike Britanije. Prema podacima Eurostata, Rumunji su među najbrojnijim migracijskim skupinama unutar Europske unije.
Bukurešt, Rumunjska/ Foto: iStock by Getty images
Ovaj dugotrajni negativni demografski trend potaknut je i niskom stopom nataliteta, starenjem populacije i sve većim izazovima u ruralnim krajevima koji se ubrzano prazne. Demografska kriza ne odražava se samo na brojke, već i na održivost socijalnog sustava, tržište rada i opću društvenu dinamiku. Zabrinutost raste i unutar političkog vrha i civilnog društva. To je dovelo do porasta interesa za javne politike koje jačaju obitelj, lokalnu zajednicu, socijalnu sigurnost te rumunjski nacionalni identitet, osobito u kontekstu dijaspore.

Prema rumunjskom popisu stanovništva (INSSE), više od 85% Rumunja pripada Rumunjskoj pravoslavnoj Crkvi. Ona ima ogroman utjecaj na društvena pitanja i oblikovanje političkih stavova. Crkva se jasno zalaže za zaštitu tradicionalnih vrijednosti, protivljenje redefiniciji braka i prava roditelja na odgoj djece u skladu s vlastitim uvjerenjima.
>Zašto Rumunjska ponovno izlazi na predsjedničke izbore: Evo najvažnijih informacija
Geostrateška važnost i obrambena uloga – Rumunjska kao “vrata Europe”
Rumunjska je zauzela strateški položaj kao jedan od ključnih saveznika zapadnog bloka u jugoistočnoj Europi. Članica je Sjevernoatlantskog saveza (NATO) od 2004. te Europske unije od 2007., a njezin geopolitički značaj snažno je porastao nakon izbijanja rata u Ukrajini. Graniči s Ukrajinom i Moldavijom te ima izravan izlaz na Crno more, što je čini vitalnim dijelom obrambene arhitekture euroatlantskog prostora.
Članstvo u NATO-u donosi Rumunjskoj političku i vojnu stabilnost, ali i odgovornost u obrani istočnog krila Saveza. Od 2022. godine, Rumunjska aktivno doprinosi obrambenim naporima – pružajući logističku potporu, vojnu infrastrukturu i humanitarnu pomoć. Na njezinom teritoriju nalazi se niz savezničkih vojnih baza, uključujući zračnu bazu Mihail Kogălniceanu koja je postala ključno čvorište za NATO-ove operacije u regiji. Također, Rumunjska je domaćin američkog sustava proturaketne obrane u Deveselu, što dodatno potvrđuje njezinu stratešku važnost u obrambenim planovima zapadnog saveza.
Američka vojna baza Mihail Kogălniceanu u Rumunjskoj/ Foto: Wikipedija
Osim vojne dimenzije, Rumunjska ima i sve značajniju ulogu u energetici i infrastrukturi. Kroz njezin teritorij prolaze važni energetski i transportni koridori, poput plinovoda BRUA i željezničkih pravaca koji povezuju srednju Europu, Balkan i Crno more. Luka Constanța, kao najveća luka na Crnom moru, postaje ključno logističko središte za izvoz ukrajinskog žita i alternativne rute europske trgovine. U tom kontekstu, Rumunjska se sve češće opisuje kao “vrata Europe” – ključna točka u kojoj se isprepliću sigurnosni, energetski i geopolitički interesi EU-a i NATO-a.
Constanta, Constanta, Romania – June 25, 2023: The City of Constanta at the Black Sea in Romania /Foto: iStock by Getty images
Rumunjska između eurointegracija i unutarnjih političkih napetosti
Rumunjska je članica Europske unije od 2007. godine, no unatoč višegodišnjem trudu u provođenju reformi i brojnim pohvalama Europske komisije, i dalje nije primljena u Schengenski prostor. Rumunjske vlasti ističu kako su svi tehnički kriteriji odavno ispunjeni, uključujući zaštitu vanjskih granica, digitalna usklađenost sustava i pravosudne reforme. No politički otpor dolazi prvenstveno iz Austrije i Nizozemske.
Ove zemlje, pozivajući se na sigurnosne izazove, ilegalne migracije i navodna kršenja načela vladavine prava, uporno blokiraju rumunjski ulazak u Schengen. Osim ovoga pritisak sa strane Europske unije dolazi i na rumunjsku demokraciju. Rumunjska je 2024. godine održala europske izbore u lipnju i predsjedničke izbore u studenom. Umjesto demokratskog nadmetanja, izbore su obilježili pravosudni postupci i institucionalni skandali koji su potresli političku scenu.
>Bivši dužnosnik EU priznao: EU je utjecala na poništavanje izbora u Rumunjskoj
Eliminacija Georgescua iz predsjedničke utrke

Posebno je odjeknula eliminacija Cristiana Terheșa Georgescua iz predsjedničke utrke – europarlamentarca i poznatog konzervativnog kritičara EU birokracije i globalističkih politika. Ustavno vijeće Rumunjske proglasilo ga je nesposobnim za kandidaturu zbog administrativnih nepravilnosti, no mnogi pravni stručnjaci, nevladine organizacije i konzervativni komentatori tvrde da se radilo o politički motiviranom isključenju.
Călin Georgescu/ Foto: Fah
Prema pisanju Narod.hr, ali i rumunjskih portala poput Evenimentul Zilei i G4Media, riječ je o sve češćoj praksi korištenja ”tehnokratskih metoda” za eliminaciju kandidata koji dovode u pitanje status quo. Premda je svojim stavovima o NATO-u izazvao određenu bojazan za europsku sigurnost, njegova eliminacija pokazala je nemoć europskog i američkog establišmenta da se suoče s političkim izazovima izvan uhodanih okvira. Umjesto otvorene rasprave, posegnulo se za institucionalnim isključenjem, što dodatno potiče sumnje u demokratsku vjerodostojnost sustava.
>Analiza: Poništenje izbora u Rumunjskoj = sumrak demokracije u Europskoj Uniji
Zašto je za Europu i NATO Georgescu predstavljao sigurnosni rizik?
Georgescu je tijekom svog mandata u EU parlamentu otvoreno kritizirao NATO i Europsku uniju. Zalagao se za smanjenje vojne ovisnosti Rumunjske o SAD-u i NATO-u. Tražio je veću nacionalnu autonomiju u sigurnosnoj politici. Takvi stavovi nisu prošli nezapaženo. Posebno u trenutku kada NATO jača istočno krilo, a Rumunjska postaje njegova ključna točka.
Također njegove izjave odavale su dojam kao da teži vojnoj neutralnosti. Za Rumunjsku, članicu NATO-a s važnim bazama i američkom vojnom infrastrukturom, to je bio ozbiljan politički signal. Jer na njenom teritoriju nalaze se ključne vojne točke. Tu su, među ostalim, američka zračna baza Mihail Kogălniceanu i raketni sustav u Deveselu. Bilo kakva relativizacija te uloge zabrinula je zapadne saveznike.
Na NATO je gledao kao na sredstvo američke dominacije. Europsku uniju kritizirao je pak kao ideološki alat. Zbog toga je Georgescu svrstan među političare koje Bruxelles i Washington smatraju nepredvidivima. S obzirom na to da je Rumunjska geostrateški ključna za NATO i EU, Georgescijev pristup bio je percipiran kao opasan. U trenutku kada jedinstvo Saveza ima presudnu važnost, političar s takvim porukama predstavljao je prijetnju. Ne samo iz političkih, nego i sigurnosnih razloga.
>Kad izbori ne idu po planu: Eliminacija Georgescua i uloga EU-a u rumunjskoj politici
Uspon Georgea Simiona
Prema izlaznim anketama u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj za sada vodi lider stranke AUR (Savez za jedinstvo Rumunja), George Simion. U više navrata Simion je izjavio da je ”rumunjska demokracija pod nadzorom birokrata iz Bruxellesa”. Kao i da se da se pravosudne i administrativne strukture koriste kao instrument za političko discipliniranje suverenističkih kandidata.
Iako jednim dijelom u pravu, Simion je ipak političar demokratsko upitnih stavova. Ima teritorijalne pretenzije na druge države, te nimalo kritički ne pristupa američkom načinu rješavanja rata u Ukrajini. Dodatno zbunjuje i njegov stav uskraćivanja vojne pomoći Ukrajini koja se kosi s najnovijim odlukama američke vlade koju Simion, barem kad je u pitanju rat u Ukrajini, nedvojbeno cijeni.
Foto: wikimedia commons
George Simion nije otvoreno doveo u pitanje članstvo Rumunjske u NATO-u. Za razliku od Georgescua, ne zagovara vojnu neutralnost niti smanjenje prisutnosti Saveza u zemlji. Umjesto toga, pažljivo balansira između populističke retorike i političkog pragmatizma, čime izbjegava izravnu konfrontaciju s temeljnim sigurnosnim interesima Rumunjske. Njegova politička strategija temelji se na jačanju javne podrške kroz snažan nacionalistički diskurs, ali bez prelaska granica koje bi ga mogle automatski isključiti iz političke utakmice – barem zasad.
>Rumunjska: Desničar George Simion vodi u prvom krugu predsjedničkih izbora
 
Objava Geostrateški važna, ali s demokracijom pod ključem: Što se događa u Rumunjskoj? pojavila se prvi puta na narod.hr.